Sa dolaskom hladnijih dana, dolazi i pitanje: trebamo li stavljati deku na konja, i ako da, kada i kako?
Katalozi konjičke opreme nas mame prekrasnim bojama i dizajnom deka, te stječemo dojam da jednostavno moramo dobro zamotati naše četveronožne prijatelje i imati deku za svaku priliku i nepriliku.
Ponekad su deke zaista potrebne, a ponekad i nisu. Ali kada je to "ponekad"?
Evo nekih stavki koje nam mogu pomoći u odluci, te da svakom konju pristupimo sukladno njegovim potrebama:
dob i zdravstveno stanje konja
tjelesna kondicija konja
kvaliteta i debljina dlake
da li je konj obrijan i u intenzivnom treningu
okoliš u kojem konj boravi
dostupnost zaklona
dostupnost sijena
kvaliteta deke
klimatski uvjeti
Stanje konja
Mladi i zdravi konji lakše podnose hladnoću od starijih ili bolesnih konja. Hladnoća povećava energetske potrebe organizma, i na neki način trebamo nadoknaditi tu energiju koja se troši na grijanje organizma. Jedan od načina su veće količine sijena, jer proces fermentacije u konjskim crijevima generira toplinu i tako pomaže konju u održavanju topline. Međutim ako je konj mršav i teško ga je održati na idealnoj težini, deka bi mogla biti dobar izbor.
Obrijanim konjima je deka praktički neophodna, dok konjima sa gustom zdravom dlakom možda i nije.
Okoliš
Ako konj ima dostupan kvalitetan zaklon, koji štiti od padalina i vjetra, deka mozda i nije potrebna. No prije nego što kažete "moj konj voli stajati na kiši, nikad neće pod nadstrašnicu" provjerite ima li neki drugi razlog zbog kojega konj radije stoji vani. Jedan od uzroka može biti npr tanak limeni krov koji stvara preveliku buku za osjetljive konjske uši, ili se pak konj ne osjeća sigurno jer je previše mračno i zatvoreno itd. Ako imate nadstrešnicu pod koju konj ne želi ići, provedite malo vremena tamo i pokušajte shvatiti što ga to toliko smeta. Većina konja ipak stane u zaklon od kiše kad imaju priliku.
Posebno je važno promatrati dinamiku krda, te da li je zaklon dovoljno prostran da svi konji mogu mirno boraviti zajedno. Često se dogodi da neki stariji ili slabiji konji ne žele doći preblizu nekom drugom konju, ili ih čak taj drugi konj aktivno tjera van kad se približe. Ako je to slučaj, i niste u mogućnosti razdvojiti krdo na manje skupine, razmislite o postavljanu pregrada u postojeću nadstrešnicu ili izgradnji dodatnog zaklona na odgovarajućoj udaljenosti. Konju koji se ne usudi boraviti u zaklonu bi deka mogla pomoći da se osjeća ugodnije na hladnoj kiši.
Konji koji stalno borave u laufu trebaju imati ne samo zaklon od padalina, nego i dovoljno veliki prostor za spavanje, sa dosta stelje da hladnoća iz tla ne oduzima previše tjelesne topline kada konj legne.
Veličina ispusta i koliko se konj kreće su također važni faktori u odluci treba li deku. Mladi i zaigrani konji će sigurno bolje održavati tjelesnu toplinu od starijih konja koji se manje kreću. No ako se nakon dugotrajne kiše u ispustu napravi blato do koljena, konji se baš ne vole previše kretati, ili se više zadržavaju na suhim područjima ispusta. Kod mladih ili posebno zaigranih konja postoji rizik da im noga u igri zapne u remen deke drugog konja, ako znate da imate takve konje, vjerojatno je bolje da ne nose deke, ili moraju stalno biti pod nadzorom.
Prehrana
Dostupnost sijena (a naravno i vode) je od posebne važnosti.
Zimske temperature mogu povećati konzumaciju sijena za 30-50%.
Ako ne možete osigurati konjima više sijena, možda je dobro razmisliti o stavljanju deke. Idealno bi bilo osigurati više sijena tijekom zime, i to u manjim hrpicama na različitim mjestima u ispustu kako bi se potaknulo kretanje, umjesto da se svi smjeste oko jedne bale sijena i ne pomiču satima. Konji u dobroj kondiciji bi trebali dobivati sijena u količini od oko 2% svoje tjelesne mase, a mršavi konji od 2.5% do 3%.
Klimatski uvjeti
Osim niskih temperatura, na osjet hladnoće utječe i vlažnost zraka te jačina vjetra. Što su veća vlaga i vjetar, to se i osjet hladnoće i neugode pojačava. Treba uzeti u obzir i dnevne promjene temperature, ako rano ujutro pada kiša, a u podne zasja sunce, deka koja je bila prikladna ujutro bi konju mogla postati neugodna kad temperatura poraste. Ako se konj često znoji ispod deke, vjerojatno je bolje da nema deku, jer zbog znoja i vlage mogu se razviti i kožni problemi te otpadanje dlake.
Kad god ste u prilici, provjerite rukom ispod deke da li je konj pretopao, normalne temperature ili čak hladan, u kojem slučaju mu treba malo deblja deka.
Kvaliteta deke i mogućnost svakodnevne provjere
Deka mora dobro odgovarati konju, da ne steže, pogotovo u području grebena. Ako je deka preširoka, dogodi se da se povuče na greben ili čak i preko grebena prema leđima, te može nažuljati to osjetljivo područje. Ako je deka preuska u ramenima, ograničava kretanje i može doći do oštećenja i gubitka dlake.
Deka bi se morala barem jednom dnevno skinuti i provjeriti da li je konj suh, te ima li kakvu ozljedu ili ranu. Kad pada puno kiše, deka mora biti jako kvalitetna, inače brzo promoči i dlaka se potpuno zalijepi uz kožu, te je tada upitno ima li uopće smisla imati deku. Ukoliko se odlučite za deke, nabavite nekoliko komada, npr po dvije od svake debljine, jer u dane dosadnih kiša i nižih temperatura (oko nule), potrebno je i par dana da se mokra deka osuši (osim ako nemate dobro provjetravanu grijanu prostoriju samo za sušenje deka). Provjeravajte čistoću deke sa unutarnje strane deke, po potrebi iščetkajte dlaku koja se skupila i redovno ostavite deku da se prozrači.
A što sami konji misle o dekama? Kada bismo ih bar mogli pitati!
To su zapravo i učinili Norvežani u istraživanju u kojem su konji mogli sami odlučiti žele li deku ili ne, odabirom tri simbola. Konji su uglavnom odabirali deku kod niskih temperatura, a više o tome možete pročitati ovdje:
I na kraju...
Promatrajte svog konja, što mu odgovara i kako se ponaša u različitim vremenskim prilikama, a možete ga i naučiti da sam odabere hoće li deku ili ne!
Vaša Hana :)
Comments